Tinn Tout

in kozé dési somin lékolozi sanm Danyel Waro

Erwan Molinié

Danyel Waro

Kissa i lé Danyel Waro ?

Danyel Waro i fé parti bann personaz ou gan pa mèt dan in kaz. Jist rézon, ivo mié ou mèt pa li dan parske li reskap rod in manièr po sapè. Pa tro son nafèr anfèrm do moun dan tèl tèl katégori. Donk o lié esèy katégoriz lo personaz nou va zist di ke Danyel sé in marmay la Rényon, la grandi dann trwa mar sanm son famy dan bann zané 1950-1960. Ke li la grandi dan bitasion, dan planté po manzé, dan konba po lotonomi, ke li la viv sanboulman son péi. Epwi ke dan tousala, in zour, son somin la krwaz somin Maloya. Dépwi se zour Maloya zamé larg ali è li la zamé larg Maloya. Zordi, an konpani d’son troup, son bann ­dalon·ne·s, li fé rézon se lar musikal, oral, korporel, dépwi « Kaz Kabar » dan lé o Sinpol, ziska si dot kontinan. Li kontinié sobat po mèt en lèr son Réyonèzté.

Fé rézon kozman Danyel dépwi la Rényon dan Plurivers

Lékip Plurivers, la vouli donn la parol Danyel Waro po se prémié niméro dési le tèm sanzman klimatik. Prémié débi nout lidé té interoz Danyel dési Maloya è desi son dernié lalbom « Tinn Tout »Waro Danyel, Tinn Tout, Cobalt, 2020.

ousa i war ali dési le posèt dan bord’mer antrin d’ral in so de lo kom si li té sa tinn do fé. In limaz i fé mazine in métafor sanzman klimatik. Mé plis ke sanzman klimatik na war ke sé tout in réfleksyon desi lékolozi ke Danyel i eksprim dan son kozé. Dépwi son bann prémié tekst li glis touzour in ti parol parapor lékolozi mèm si li sit pa le mo. Son visyon lékolozi lé anrasiné dan son manièr d’viv, dan bitasion, dan planté pou manzé, dan Maloya, dan la politik, dan son rapor samn la lang kréol. Po li tousala lé an lyanaz è fo mazine ali ansanm. Plis ke maziné, li invit anou osi mèt lidè an pratik, armèt nout pyé, nout min dan la tèr, armazine in ot domin po la Rényon, in domin ni kalkil nout vitès, nout manièr d’fé.

Kozman anrezistré an mars 2023 la kaz Danyel Waro par Erwan Molinié ke lé dan lékip éditorial lo révi Plurivers.

Introdiksion

Danyel la donn amwin randévou sa kaz dan lé o Sinpol. Kan mi ariv, li sort « Kaz Kabar » in plas ousa samn son bann dalon·ne·s li mèt anlèr Maloya ek la kiltir Réyoné. Lo tan instalé nou komans kozé otour din ti kafé koulé, tourné ek in ti kiyèr d’suk vaniyé. Mi eksplik ali le prozé nou néna sanm lékip Plurivers è le travay mi fé dési le bann pestisid i mèt dan karo de kann la Rényon. Pa béswin plis po nou komans koz lékolozi.

Santardé Danyel i ral amwin dan son bann souvnir la Rènyon lontan. Li fé konpran amwin son visyon lékolozi lé anrasiné dan lo manièr li la apran viv tan ti. Anrasiné dan bitasion, dan planté po manzé, dan kosa in soz, dan la politik ek lotonomi. Sé an partan de se lanrasinman ke nou va tras nout somin dan se kozé sanm Danyel. Na war poukwé se lanrasinman la été inportan dan son manièr mazine lékolozi zordi. Se kozé va osi amèn anou réflési dsi la « modernizasion » la Rényon ek son lo d’politik dévlopmantalis, asimilasionis la ni rod dérasine, invisibiliz se bann manièr d’viv, se bann savwar vernakulèr, ce Réyonèzté Danyel la défann tout son vi dan son mizik è dan son bann komba politik. Tousala i amèn a nou koz dési son dernié lalbom « Tinn tout » è le bézwin néna zordi ral in kou frin-amin po mazine dot fason viv plis an respé sanm nout lanvironman. Po konpran koman tousala lé ankré dan son réalité, na fé in dernié viraz par « Kaz Kabar » ousa Danyel ek son lantouraz i fé viv in prozè po apran anou « ropran in sans ek tout nout bann sans ». Alor paré pa paré ?

Lanrasinman

_Erwan Molinié (E.M) : Bonzour Danyel. Mersi akèy amwin out kaz po se kozé. Alor avan ariv terla mi té finn prépar dé trwa kestyon dési out dernié lalbom « Tinn tout ». Mwin té vé komans domann aou si le prozé navé in lyin sanm lo kestyon sanzman klimatik. Mé kan mi ékout aou kozé jist in linstan la, parey lo kestyon klimatik i rant dan in visyon plu larz ke ou néna de lékolozi. Donk i amèn amwin poz aou se prémié kestyon : eske ou pé eksplik amwin kel sans ou mèt derièr le mo ékolozi ?

_Danyel Waro (D.W) : Anfindkont kan i koz ékolozi, le mo ékolozi i vyin aprè li, lé pli nèv sa. La koz sa dann zané 1980-1990 tousala. Mé mwin sak mi di tou le tan, sé mwin la viv lékolozi avan la lèt. Dan lo sans, na travay bitasion, na travay la tèr. Mon famy la travay la tèr, nou la plant nout manzé, nou la plant mai. Té manz mai, té plant mai. Nou la plant lo grin, pwa, zariko tousala. Nou la plant rasine, sonz, maniok, kanbar, patat, nou navé nout plantasion, nout fason viv té komsa nou. Epwi na songn dé trwa zanimo. Donk le koté viand osi in pé. Nou navé nout zardin, nou navé nout bann zépis. Nout fason viv té parapor sak la natir i donn anou parapor koman ni songn la natir, la natir i songn anou. Donk le prémié zafèr inportan mwin la viv mwin, sé la tèr. La tèr, plant out manzé, sé le prémié laprantisaz la liberté. Donk nou té dan lanvironmantal avan lanvironmantal. Nou té dann lékolozi avan lékolozi. Nou té dann la « mètriz » la natir san rod « mètriz » la natir. Ou lé kamarad ek la natir, ou lé dann miliè le zafèr. Mwin la shans mwin navé sété ke mwin lété dann in lékosistèm komsa. Dan lo sans, kan mi plant mon grin mai, mi mèt mon kat grin mai dan la tèr, bin mi akonpan ali mwin la. Mi mèt le grin akoté, mi mèt le fimiè bèf, fimiè zanimo, mi mèt avek. Mi boush ali, mi bit, mi lès ali pousé, li pwint. Li lé an tizè aprè li lé an roulo, aprè li lé an baba, aprè li na la barb. Nou na le mo osi po di sa, na le dévinèt i vyin avek, séadir na in labiyaz poètik osi avek. In labiyaz siantifik. I vé dir nou na le mo dann nout lang po di nout mai. Kan lo mai pokor sek li lé zonn. Sé nout mo osi an kréol po di in nafèr lé pokor mir. Zavoka le zonn, zak lé zonn. Nou tat ali, nou rogard ali, nou sékouiy ali. Nou gard nout mai. Si lé vèr, nou pé kasé po fé bouyi, sinon po fé griyé. Apré kan li lé zonn ou giny kas ali po fé sek ali si ou vé. La nou mèt nout mai rouvèr si la tol po fè sek. Apré ni grèn lo mai. Mé kan nou la kas le mai, nou la koup lo pyé, na lo bwa mai lé dan la tèr. Li sèrv kom konbistib li la, li sèrv po brilè, po fé fé dbwa. Aprè lo pay mai la koupé nou donn manzé bèf, ou bann zanimo. Bèf la d’si, li sa pilé, li sa shié dési, li sa fé son tay bèf, i fé fimié avek. Nou nou va grin nout mai. Kan li fin byin sek na rouv ali, na fé touzour aéré, è aprè na amèn ali moulin. Nou, navé pwin moulin le ros personèl nou. Navé in moulin santral, nou té amèn tout nout bal mai, grènè. Donk kan na fini sa, le koton mai nou mèt ali po brilè osi, parey lo bwa mai. Nou mèt ali po brilè po fé kwi manzè avek. Soman avan bril ali, mèt ali sou marmit, dann fé, ni zwé ti kaz avek. Ni fé konkour limèb, konkour la kaz. Séadir ni mèt dé koton mai, ni arkrwaz dé koton mai, ni fé dézièm étaz, trwazièm étaz. Sa osi lé konpri dan. Aprè, le koton mai li, li sa fé la sann pou le mai nou la ramasè po la sémans, parske i fo ramas mai po la sémans, po roplanté po fé le dézièm sézon dan lané. Donk nou ramas dé trwa zoli zépi, i pandi an grap dèsi la fimè, dan la kwizine dési le boukanaz, po pa li pik, po pa li gàt. Kan nou la fin désid planté, nou sa grèn le gro zépi la, po pran lo zoli grin, nou sa plant ali. Ben kan nou sa plant ali, nou sa arprann la sann le koton mai, la sann dot bwa osi an mèm tan, nou sa armèt dan trou. Le fimié le bèf la fé avek la pay mai, li arsava osi dan trou. Ala in ot syk i arkomans. Nou nou lé dan milié sa nou. Nout mai, nou la amèn moulin, nou sa manz ali nou. Lé sis mwa i vyin la, dan bann bal mai, tou lé zour i tir in pint po nou fé kwi po nout famy. Po nou fé viv sèt personn. Nout lékosistèm sé sa.

Mwin mwin lé dan milié tousa mwin. Nou, nout famy nou viv dann in milié, ousa la natir lé inportan, nou lé anrasiné komsa. Si ou la tir in bout la dan, ou tir la sann, bin va mank in nafèr. Si ou la tir lo fimiè parske ou na pi de bèf, si ou la tir le sésaz, ou la tir le moulin, i mank in nafèr. Tousala i tènir anou. Sé sa mi apèl mon landèmik. Mwin lé andémik osi mwin. Mwin lé anvironmantal osi mwin, mwin lé dan la natir mi lé dan in tisaz natirèl. Sé zafèr mwin mèm, mon kor, mon bann sans i viv avek sak mi fé. Mon zyé i wa la koulèr lo mai. Mon min i tat le zafèr, mon lang i di tèl mo po lo mai. Nou na la sann, tout le bann matério i vyin inportan dan mon vi. Mon mémwar i mars parske mon bann sans i travay. Sé sa osi i fé lékolozi, i fé ke ou mètriz out lanvironman. Mwin lé dan in mètriz lespas, lo tan. È sirtou sa, ou atan pa in bato, ou atann pa mosié intèl i amont aou koman fo viv. Ou atan pa in bato i débark ek in prodwi byin fini po ou manzé. Ou lé pa an dépandans ou lé pa soumi. Sa sé in gro laprantisaz la liberté. Sé po sa lékolozi sé la liberté. La définision d’lékolozi sé sa. Ou lé otour è ou viv avek sak lé otour. Donk mwin mwin la grandi dan in lespri komsa, dan in filosofi komsa. Sé sa ant guiyémè, i fé mon fors amwin personèlman. Mi ékri avek la fors la mwin.

Efasman/Dérasinman

_E.M : Donk la kestyon lanrasinman lé santral po ou kan i koz lékolozi. Mé dann tan ou la grandi ou la vi osi kan la Frans la mèt an plas band politik dévlopmantalis, asimilasionis po « moderniz » la Rényon. Koman ou la viv larivé nouvo sistèm la ? La rod po dékal se lanrasinman ou navé ?

_D.W : Lo sistèm, po li fé viv son kiltir, po li fé viv son lékonomi, po li fé viv son lantropriz, son kapitalis, li obliz aou éfas aou, éfas out valèr. Komsa ou lé dépandan dli. Dépandan de li intelektièlman, dépandan dli po tout zafèr. Donk li mèt son sistèm an plas, è li di a ou lé vot sé la mizèr. Li fé anval anou kom kwa nout manièr dviv sé la mizèr. Li fé anval aou ke sé lésienn lé bon, lésienn lé intélizan, lésienn lé zoli. Li va fé manz aou pom, è li va fé konpran aou ke letsi, longani, komsa mé pa valab po fé manz ali dan in kantine, pa valab pou fé gato, pa valab pou fé si. Nou malérèzman, tro domoun la anval sa kom in vérité. Kom kwa nou lé insinifian, nou exis pa. Kom lesklav té konsidéré kom pa ekzistan, kom pa in moun, ben ni kontinié mé avek dot fason. Nout lang lé pa in lang, donk nou lé pa in moun. Nou lé pa in moun antiè.

Dan tousala zordi va di ifo protèz in pyé dbwa, tel zanimo ifo protézé lé an vwa disparision. Tansion mi di pa ifo pa protèz azot mwin in. Mé ifo di nou osi nou la po disparèt tou lé zour ! I efas anou tou lé zour. Kom in pyé dbwa ou koup son kamarad a koté, ou koup le ros i kal ali laba, ou koup lo i ariv koté li, ou koup tout sak lé otour dli. Parske li viv parapor sak lé a koté. Nou viv parapor sak i anrasinn anou, mon karo de mai, mon sann, mon fimié, mon sarbon, koton mwin ifé ti kaz ansanm. Toudinkou fini, i di aou : « plant kann ! ». Mi giny artrouv amwin in pé dan lo kann mwin si mi vé, mé soman oula koup mon lékosistèm oula. Alork mwin lété in landémik mwin la. Mwin té in pès landémik dan mon dégrè amwin, mwin té anrasiné. Mé ifé pa de zafèr pou protèz amwin. I di aou : « Non ! Kontrèr ou lé dan bon somin oula, ou lé dan la réisit, ou sa byin koz fransé ». Donk i éfas aou po allé pran sad lot. Donk i tir le soubasman, i tir la rasine, è i di a ou le pyé de bwa va rofléri pli zoli. È la i sépar aou avek la natir. Mé aou fé ryin, kan byin mèm ou manz la merd. Ou té fé bio i di aou : « non salad i fo i giny pestisid, fo si, arsar pli vit, fé la kaz komsi. Ou la pouri out térin, ou la finn fann la mèrd dési out térin, le Roundup, le isi, le laba, ou la finn anpoizon aou osi avek. È lontan aprè i arvyin, i di « ben nou vyin armont azot le bio ». Bin kouyon ! Mon papa té fé bio li, mon vant té bio ! Aou vyin amont amwin le bio koman ifo fé ? Depwi lontan nou té koné fé, la di anou non pa bon, ou vwa. È sa sé la violans, sa lé antiékolozik.

Mé si ou la konpri out manièr viv sé IN manièr viv... Pwin ! Ke la mizèr le mank, sé dot soz. Ou konpran si la mank aou mai ou lé mizèr de mai, si la mank aou zanimo, la mank aou la viand, la mank aou lègim ou lé mizèr. Mé si ou na out lègim, out rasine, out sonz, ou lé pa mizèr. Si ou koz kréol ou lé pa mizèr, ou na in lang. Sa le kolonialis li va esèy tinn sa li. Li dénatir amwin, li domine amwin konplétman, li dépersonaliz amwin po fé in konsomatèr ek mwin. Mé tan ke mwin néna la rézistans, tan ke mwin néna mon maronaz mi rézist. Mwin lé pa viktim mwin. Mèm si lo van i souf, mèm si syklon i souf, mèm si le kolonialis i rod impoz amwin, li gan pa impoz amwin vréman son nafèr. Mi dobout dovan li, mi kal ali ou vwa. Mi na la rézistans parske mi lé byin anrasiné, è sé sa i fé ma fors. Lo kondision de rézistans sé sa.

« Maloya Kosasa ? »

MaloyaVellayoudom Jérôme, « Le Maloya », Revue de littérature comparée, 2006/2 (no 318), p. 243-248.

sé in mizik, sé in santé, sé in dansé i sort dan listwar lesklavaz la Rényon. Kom témwanaz son doulèr, son soufrans, mé osi kom in libérasiyon. Lontan, li la rest dan fénwar, embaré kom zesclav dan la kal bato. Té oblizé zwé ali an misouk. Vé di aou ke ziska dann bann zané 1970 li té interdi (malgré té pa ofisièl), ou té pé alé la zol po in roulèr sinon in kayamb. Sé forstan sobat, forstan militans bon pé domoun gyin la gan tir ali dann fénwar. Domoun kom bann Firmin Viry, domoun kom Danyel Waro ek in tralé dot zartis. Zordi, Maloya lé klasé par lunesco kom patrimwan mondial limanitéVidéo i prézant Maloya dési le sit l’Unesco, https://ich.unesco.org/fr/RL/le-maloya-00249

.

« Tinn tout »

_E.M : Se sanzman sistèm sé osi sak ou arkont dann out dernié lalbom « Tinn tout », dann le sanson éponym. Dési lo posèt lalbom, i war aou dann bordmèr ral in so dolo kom si outé sar tinn do fé. Té in manièr po ou fé in référans lo kestyon sanzeman klimatik se limaz ?

_D.W : « Tinn tout » sé in morso Jacky Beng-Thi la domann amwin fé po son liv « Cartographie de la Mémoire Beng-Thi Jacky, Cartographies de la mémoire, Retrospective 1990-2010, El umbral, 2010.

 ». Sa sé pou replas listorik. Mé kan li domann amwin ékri, le tèm sé si lil. Na intel, intel la ékri. Sakinn la fé koman zot i wa lil. Donk, mwin la fé nout lil mé dabor té appel « in rèv » è aprè ma apèl ali « Tinn tout » parske navé tinn tout dédan. Té avan kovid, té pa prévi le tinn tout kovid, la ni in tinn tout kovid. Kan mwin la ekri, ma komans rod po ékri komsa lib, san vèr, san ryin. Komsa, in ti tekst. Mé anfindkont mi remark mi giny pa ekri komsa. Mi giny pi ou mi giny pa ekri komsa. Ma bezwin ékri ali konsantré, rimé, posé, kadré, po la mizik an gro. An fonnkèr vréman. Donk ma ékri an fonnkèr è aprè mwin la mèt an mizik. Dabitid mi fé lé dé anmèntan, la kom mwin té ékrir lo tekst, mwin la invant lèr aprè. Lé rar, pli rar, mé mi fé osi, i ariv amwin. Pli dificil, mé mi pé fé koma. Donk mwin la fé lil, le tèm lil. Mi noré pu fé mon lil lé zoli, mon volkan i pèt, mon bordmèr mi sa binyé mwin lé kontan, mi mars dan santié, le koté in pé touristik, kart touristik po fé vann. Mé pa tro mon stil amwin. Mon styl amwin sé war in pé kosa i may, lanpoizonman, lanboutéyaz, lakiltirasion, lasimilasion, tout sak la rod fé anval amwin lékol. Donk nout lil kom in personaz, li di ral frin-amin, li di in kou stop, li di stop dann lanboutéyaz, stop avek la kiltir la lang oblizé. Sé in pé tousala. Aprè mi sava si lidé, kansar nou plant nout gazon dri desi la fin, le koté la liberté po nout vant. Mi sit Ho-Chi-Ming, « in pép lé pa lib si li na pwin son manzé ». Angro lé vré, prémié liberté sé nout manzé. Aprè ben Luther King sé lo koté rèv, lo koté lidé, lo koté imanist tousala. Donk mi fé in pé in tour komsa. Mi rakont nou rod rosamblé, nou rod rosamblé, nou rod fé parey, nou rod awar le mèm lanboutéyaz, le mèm si, le mèm la ba. Donk kossa nou la po fé angro. Zordi ni vwa byin, le klimatik lé antrin de fé konpran anou ifo nou sanz nout manièr dfé. Nou sar oblizé replant in pé nout manzé dan nout kartyé, arkonsomm le rasine nou té vé pa manzé. Mé malérèzman ifo atann nou lé oblizé. Donk otan nou pran konsians in pé avan. Sé po sa alon kal in kou, tinn tout, ral frin-amin, alon kalkil in kou, alon rofé in ot baz kalkil po nou fonksyoné.

Somin Kaz Kabar

_E.M : Sak ou di i fé mazine amwin avan ariv terla ou té « Kaz Kabar » in plas ousa zot i mèt an lèr Maloya ek tout la kiltir réyoné. Ou pé explik amwin sé kwé lidé Kaz Kabar, kosa prozé la i reprézant po ou ?

_D.W : Lidé sé la liberté sé pa solman le mo, sé la pratik. Kaz kabar po nou, sé ropran in sans ek tout nout bann sans. Redonn in sans ek tout nout bann sans. Sétadir itiliz nout kapasité. Malérèseman ni itiliz pi nout kapasité, nou délèg. Nou délèg zizman par lé zot, nou délèg la réisit par lé zot. Nout lang mèm nou éfas po sad lot. Nou éfas anou, touzour éfas anou nou. Ni ékzis pa, i donn pa nou la valèr. Donk « Kaz Kabar » kom dépwi lontan, « Kaz Kabar » sé pa solman dépwi kinz an, « Kaz Kabar » lé dann mon tèt militantis autonomis. Sé laprentisaz mwin néna, dann komba, dann koman métriz nout lanvironman. Donk métriz nout lanvironman i sipoz in lidantité for. Donk i pas par la kiltir, i pas par lidantité, i pas par la mizik, i pas par la tèr i kol dési nout pyé.

Donk renétoy inkou nout koko tèt, è anmèmtan ardonn anou la matièr, séadir aprann nout lang. Pa di solman nou na in lang, nou na in lang, pa di solman aaaaaa !, fransé i impoz ! Sé pa solman lèv lo pwin. Sé aprann vréman koman i lé out pronon, koman i lé out tan, kom tout lang i fé, tout kiltir i fé. Aprann son sarpant koman lé konstrwi, son kaz la koman i lé, apran li na in soubasman. Donk ri, grin, kari si ou vé byin. Na in gramèr. Le manzé na in gramèr. La lang na in gramèr, la konstriksion na in gramèr, néna in sans. Donk sé tousa po mwin « Kaz Kabar », sé ropran la valèr nout pyé zak. Kom i di SalimWaro Danyel, Salim, Aou amwin, Cobalt, 2010.

dan sanson Salim, sa osi lé plis ke politik po mwin. Salim sé lidantité par le piédbwa ke lé référan. Mi mèt pa nimport kel piédbwa, mi mèt pa in bouleau ou in hêtre ou in chêne de frans ou in pomié de frans. Mi mèt mon pyé zak. Po mwin lé inportan. Pétète po dot mwin, mé kan mèm nout pyé zak, sé lo pli gro frwi si la tèr kasiman. È li san for, donk li lé prézan li. Si li lé pouri, li san for, li fé konprann aou. Si li lé vèr, li fé konprann a ou osi si ou dékoup ali. Si ou vé giny fé kari avek li, ifo ou gout la kol la avan. Donk li na tout. Tout la filosofi lé dann in pyé zak ou konpran ? Li fé dbwa po fé kwi manzé, ou giny balans désou, marmay i zwé, landormi i mont dési, manzé kabri i sort la dsi mèm. Lo gèp i fé le ni dsi. Sé tousa mi arkont dann Salim mwin. Po di li sé in personaz for. Li sé in papa ke li viyinn mor, mé lé pa mor, si la fin, ni va rofé zinstriman avek le zak. Na robat dési, è na rezonn partou. Donk « Kaz Kabar » sé sa, sé ardonn anou nout valèr, artrouv nout filosofi, artrouv nout vitès, sé le mèm lidé dépwi mwin lé ti, dépwi mwin la grandi dann lotonomi.

_E.M : Granmersi Danyel po se kozé ou donn an partaz. Iparé lo mèt-lotan la rivé, la di li koné si ni kontinié, ni arètar pi kozé… Nartrouv plis dovan Danyel. Nou tyin bo nou larg pa. Mèm si somin lé long, kom Firmin i di : « tipa tipa na rivé ».